Ponoć nije očit odgovor. To je izbor, i kroz veći dio ljudske povijesti nije bio najpopularniji.
Dan mora negdje početi, a pravih kandidata zapravo su samo tri: kad Sunce izađe, kad zađe ili u nekom proizvoljnom trenutku u mraku, kad nitko ne gleda. Svaki je od njih bio službeni nacionalni standard, a dva to još uvijek jesu.
KAIRO — gdje je izumljen dan od dvadeset četiri sata.
Egipatski astronomi podijelili su nebo na 36 skupina zvijezda zvanih dekani i služili se njima kao noćnim satom. Tijekom cijele noći bilo ih je vidljivo dvanaest, pa je noć dobila dvanaest sati — a dan, da bude u skladu, također dvanaest.
Odatle potječe dan od 24 sata, i nikad nije revidiran. Isti je sustav iznjedrio građanski kalendar od 365 dana bez ikakvog prijestupnog dana; kad je Ptolemej III. 238. pr. Kr. predložio da se on doda, svećenici su to odbili. Kalendar je potom 1.460 godina klizio unatrag kroz godišnja doba prije nego što se vratio na početnu točku.
→ Kairo
ISTANBUL — gdje je dan počinjao zalaskom Sunca, sve do 1926.
U osmanskom sustavu alaturka dvanaest sati bio je trenutak u kojem Sunce zađe. To znači da se taj trenutak pomicao svakoga dana, pa je svaki sat u zemlji trebalo ispravljati svakih nekoliko dana, cijele godine, zauvijek.
Taj se posao nije mogao centralizirati. Zahtijevao je muvakkithane — prostorije za mjerenje vremena pri džamijama — u kojima su radili stručnjaci koji su neprestano računali i usklađivali satove kako bi se grad otprilike slagao sam sa sobom.
Zakon br. 697, izglasan u Ankari 26. prosinca 1925., ukinuo je taj sustav od 1. siječnja 1926. Muvakkithane su službeno zatvorene tek 1952.
NAIROBI — gdje dan još uvijek počinje izlaskom Sunca.
Svahilijsko vrijeme broji se od zore. Sedam ujutro po međunarodnom računanju je saa moja — prvi sat. Pomak iznosi točno šest sati, a dan i noć teku kao dva odvojena ciklusa od po dvanaest sati.
U svakodnevnoj je uporabi u Keniji, Tanzaniji i Ugandi. Višejezični stanovnici istočne Afrike mijenjaju sustav ovisno o tome kojim jezikom govore.
Funkcionira zato što Nairobi leži na 1,3° južne širine, gdje se vrijeme izlaska Sunca tijekom godine gotovo ne mijenja.
→ Nairobi
ADIS ABEBA — isto načelo, uz drukčiju godinu.
I Etiopija započinje dan u zoru: šest ujutro po međunarodnom vremenu u Etiopiji je dvanaest sati. Uz to se služi kalendarom od trinaest mjeseci — dvanaest od po trideset dana i kratkim trinaestim, zvanim Pagumē — koji trenutačno kasni sedam do osam godina za gregorijanskim.
Struktura tog kalendara jest drevni egipatski građanski kalendar, naslijeđen preko Koptske crkve. Okvir izgrađen u Egiptu prije pet tisuća godina ovdje još uvijek radi.
PRAG — sat koji odbija izabrati.
Orloj radi na zidu Staroměstske vijećnice u Pragu od 1410. Istodobno prikazuje:
- Staročeško vrijeme, u kojem dan počinje zalaskom Sunca — isto načelo kao u osmanskom Istanbulu
- Babilonsko vrijeme, u kojem dan počinje izlaskom Sunca, a dnevni se sati dijele na dvanaest bez obzira na duljinu dana — isto načelo kao u Nairobiju i Adis Abebi
- Srednjoeuropsko vrijeme — fiksni sati, računati od ponoći
- Zvjezdano vrijeme — mjereno prema zvijezdama, a ne prema Suncu
Jedan brojčanik. Četiri odgovora na pitanje kada počinje dan. Svi rade istodobno. Svi su točni.
Svugdje drugdje u ovoj seriji grad se prepirao oko tih sustava i odabrao jedan. Prag je sagradio stroj koji ih prikazuje sve, a odluku je prepustio onome tko gleda.
→ Prag