Sve priče

Odakle dolaze brojevi na ovoj stranici

Svaki broj na ovoj stranici provjeren je prije objave. Većina je provjeru prošla. Neki nisu.

Oni koji nisu zanimljiviji su, pa ih zadržavamo.

Evo standarda kojeg se držimo. Ako se podatak ne može povezati s izvorom koji doista mjeri ono o čemu je riječ, ne ide na stranicu. Ako se izvori ne slažu, objavljujemo raspon umjesto da biramo broj koji nam se najviše sviđa. Ako se pokaže da je poznata inačica neke činjenice netočna, to i kažemo.

Osam stranica na ovom webu postoji uglavnom zato što jedan često ponavljani broj nije izdržao provjeru.

ATENA — „Grci godišnje potroše 20 litara maslinova ulja po osobi.“

Naći ćete to posvuda, ponekad i kao 24 litre. Međunarodno vijeće za masline (International Olive Council), tijelo koje doista mjeri potrošnju maslinova ulja, u svojoj je statistici iz ožujka 2025. grčku potrošnju po stanovniku procijenilo na 9,3 kilograma. Jedna grčka stručna publikacija procjenjuje nešto više od sedam litara za urod 2025./2026. i otvoreno kaže da Grci možda više uopće nisu vodeći u svijetu.

Grčka je i dalje prva ili blizu vrha. Broj koji kruži otprilike je dva do tri puta veći od izmjerenoga.

→ Atena

STOCKHOLM — „Švedskoj je ponestalo smeća pa ga mora uvoziti.“

Prekrasna slika, ali nije istinita. Anna-Carin Gripwall iz Avfall Sverigea, švedskog udruženja za gospodarenje otpadom, izjavila je 2016. za The Independent da postrojenja mogu raditi i na biogorivo — a u prosincu 2025. portalu Snopes ponovno je potvrdila da je tako i dalje.

Švedska doista uvozi otpad. Uvozi ga zato što joj druge zemlje plaćaju otprilike 43 dolara po toni da ga pošalju, a ne zato što joj ga nedostaje.

→ Stockholm

HONG KONG — „Hong Kong ima 500 nebodera.“

Ovisno o datumu presjeka i pravilima uključivanja, broj zgrada viših od 150 metara kreće se od otprilike 550 do 669. Guinness, prema podacima CTBUH-a iz siječnja 2025., navodi 669. Popis na Wikipediji navodi 569.

Grad je u svakom slučaju uvjerljivo prvi u svijetu. Jednostavno ne postoji jedan točan broj, pa navodimo raspon.

→ Hong Kong

LAS VEGAS — „Kasina su uklonila satove kako bi kockari izgubili pojam o vremenu.“

Najpoznatija činjenica o satovima u popularnoj kulturi, a osporava je čovjek koji je napisao temeljna djela o projektiranju kasina. Bill Friedman vodio je dva kasina u Las Vegasu od 1977. do 1990. te napisao knjige Casino Management (1974.) i Designing Casinos to Dominate the Competition (2000.). Priču o manipulaciji naziva mitom i kaže da su ozbiljni igrači sami htjeli da satova i prozora nema.

Kasina su se doista gradila bez prozora i satova. Razlog koji svi navode upravo je onaj dio koji ne drži vodu.

→ Las Vegas

SEATTLE — „Seattle ima najviše kafića po stanovniku u SAD-u.“

Više nema. Zadržao je reputaciju i sjedište. Starbucks je otvoren pokraj tržnice Pike Place 30. ožujka 1971., a danas ima više od 40.000 lokacija diljem svijeta. Poredak se u međuvremenu promijenio.

→ Seattle

MIAMI — „Svjetska prijestolnica kruzera.“

PortMiami je u fiskalnoj godini 2025. prihvatio rekordnih 8.564.225 putnika s kruzera. Port Canaveral je u istom razdoblju prihvatio 8.602.047 — 37.822 više, što je razlika od oko 0,44 %.

Cruise Capital of the World® registrirani je zaštitni znak. Trenutačno to nije poredak.

→ Miami

DENVER — „Točno 5280 stopa. Jedna milja.“

Oznaka na stubama Kapitola savezne države Colorado premještena je dvaput: 1909. bila je to 15. stuba, 1969., nakon što su studenti ponovno izmjerili visinu, 18., a 2003. 13. Suvremeni GPS smješta područje Kapitola bliže visini od 5277 stopa — oko tri stope manje.

Tri mjerenja, tri odgovora na pitanje koje ima samo jednu točnu vrijednost.

→ Denver

QUITO — „Mitad del Mundo označava ekvator.“

Označava ekvator onako kako ga je izračunala Francuska geodetska misija 1736. GPS smješta pravu liniju oko 240 metara sjevernije. I obližnji muzej Intiñan, koji se reklamira kao prava stvar, možda također griješi za oko 50 metara.

Dva spomenika na pješačkoj udaljenosti jedan od drugoga, a strogo uzevši nijedan nije točno na ekvatoru.

→ Quito

Zašto ih čuvamo.

Broj koji prođe provjeru vrijedi više od broja koji nikad nije provjeren. Objavljivanje promašaja jedini je način da se ta razlika pokaže.

AD