Francuska · CEST
uto, 1. ruj 2026.
Grad Pariz (Francuska) živi po vremenu UTC+2. U proljeće se sat pomiče unaprijed, a u jesen unatrag: zimi UTC+1, ljeti UTC+2. Sljedeća promjena: 26. lis. Razlika u vremenu između gradova Pariz i New York iznosi 6 h. Uobičajeno radno vrijeme od 9 do 18 sati preklapa se s radnim vremenom u gradu New York oko 3 h dnevno. Dobro vrijeme za kontakt: 15:00–18:00 u gradu Pariz odgovara 09:00–12:00 u gradu New York. Razlika u vremenu između gradova Pariz i London iznosi 1 h. Uobičajeno radno vrijeme od 9 do 18 sati preklapa se s radnim vremenom u gradu London oko 8 h dnevno. Dobro vrijeme za kontakt: 10:00–18:00 u gradu Pariz odgovara 09:00–17:00 u gradu London. Razlika u vremenu između gradova Pariz i Tokio iznosi 7 h. Uobičajeno radno vrijeme od 9 do 18 sati preklapa se s radnim vremenom u gradu Tokio oko 2 h dnevno. Dobro vrijeme za kontakt: 09:00–11:00 u gradu Pariz odgovara 16:00–18:00 u gradu Tokio. Istu vremensku zonu imaju i gradovi poput ovih: Madrid, Amsterdam, Rim. Uz ove razlike u vremenu lakše je dogovoriti pozive ili putovanja u grad Pariz i iz njega.
U gradu Pariz (Francuska) živi oko 11,1M stanovnika. Danas je dnevnog svjetla oko 16,0 h: izlazak sunca u 05:54, zalazak u 21:54. U proljeće se sat pomiče unaprijed, a u jesen unatrag: zimi UTC+1, ljeti UTC+2. Sljedeća promjena: 26. lis. Grad se nalazi na sjevernoj polutki, oko 49° sjeverno od ekvatora. Promet se odvija desnom stranom.
Zastava
Francuska
Glavni grad
Pariz 👑
Kontinent
Europa
Vremenska zona
CEST · Europe/Paris
Koordinate
48.85°N, 2.35°E
Valuta
EUR (€)
Pozivni broj
+33
Strana vožnje
Desna
Polutka
Sjeverna
Jezik
Francuski
Sustav mjera
Metrički
Jeste li znali?
94% Parižana živi unutar pet minuta hoda od jedne od 1180 gradskih boulangeries.
Diljem Francuske postoji oko 35.000 pekarnica koje opslužuju otprilike 12 milijuna kupaca dnevno. Observatoire du Pain — Francuska ima Opservatorij za kruh, a ovo je najmanje iznenađujuća činjenica u odlomku — procjenjuje da se 320 bageta konzumira svake sekunde.
Da li se aritmetika i brojke malo međusobno prepiru. Pekarske federacije procjenjuju godišnju proizvodnju na šest milijardi bageta; druge brojke kažu deset milijardi. Šest milijardi je blizu 190 u sekundi tijekom cijele godine, što sugerira da famozna brojka od 320 računa samo sate budnosti. U svakom slučaju, svaki dan iz francuskih pećnica izlazi između šesnaest i dvadeset sedam milijuna bageta.
Potrošnja pada i to već stoljeće. Prosječna Francuskinja sada jede oko 105 grama kruha dnevno, što je pad sa 114 u 2015. godini. Neposredno nakon Drugog svjetskog rata bilo je 900 grama. Prije revolucije to je bilo bliže kilogramu, i to nije bio prilog - to je bio obrok.
I trgovina se smanjuje. Ministarstvo kulture primijetilo je, kada je nominiralo baguette za status UNESCO-a, da je Francuska imala 55.000 zanatskih pekarnica 1970. — jednu na svakih 790 ljudi — i 35.000 danas, jednu na svakih 2.000. Baguet je uvršten u nematerijalnu kulturnu baštinu 2022. godine.
Sat: a evo i samog francuskog dijela.
Baguet je definiran zakonom. Statut iz 1920. odredio je njegovu minimalnu težinu od 80 grama, a najveću duljinu od 40 centimetara. Riječ boulangerie zaštićena je Potrošačkim kodeksom: da bi se koristila, kruh mora biti pripremljen i pečen u prostorijama i nikada ne smije biti zamrznut.
To je zemlja koja je definirala metar slanjem geodeta da izmjere luk meridijana od Dunkerquea do Barcelone, kroz revoluciju i rat. To je zemlja čiji je zakon definirao vlastitu vremensku zonu, tijekom šezdeset sedam godina, kao "pariško srednje vrijeme retardirano za devet minuta i dvadeset i jednu sekundu" - točan opis Greenwicha koji je pažljivo izbjegavao izgovoriti tu riječ.
Francuska zakonski propisuje jedinice. Metar, sekunda i štruca.
Godine 1791. Francuska nacionalna skupština odlučila je da svijetu treba jedinica za duljinu koja ne pripada nikome posebno. Nije kraljeva noga. Nešto izvedeno iz same Zemlje.
Tako su između 1792. i 1799. francuski geodeti triangulirali luk meridijana koji prolazi kroz Pariz, od Dunkerquea do Barcelone, kroz revoluciju i rat, kako bi definirali metar kao djelić udaljenosti od pola do ekvatora.
Francuska je mjerila planet kako bi izumila ravnalo. To je razina predanosti s kojom imamo posla.
Pariški meridijan bio je nulta zemljopisna dužina Francuske od 1667. godine, odredila ga je Académie des Sciences i prolazio kroz Parišku zvjezdarnicu. Francuske karte, francuska navigacija i francusko vrijeme sve je proizlazilo iz njega.
Zatim se 1884. godine dvadeset i šest zemalja sastalo u Washingtonu i glasovalo da Greenwich postane početni svjetski meridijan. Otprilike 72% svjetske brodske tonaže već ga je koristilo. Glasovanje je bilo, praktički gledano, formalnost.
Francuska ga nije usvojila. Ne već dvadeset sedam godina.
Sat: 9. ožujka 1911. Francuska je konačno uskladila svoje zakonsko vrijeme s Greenwichom. Zakon je definirao francusko vrijeme kao "Pariško srednje vrijeme, retardirano za devet minuta i dvadeset i jednu sekundu."
To je srednje vrijeme po Greenwichu. Točno, točno u sekundu — devet minuta i dvadeset jedan je upravo razlika u dužini između dviju zvjezdarnica. Zakon je jednostavno pronašao način da kaže GMT bez Greenwicha.
Fraza je ostala u francuskom zakonu do 1978.
Šezdeset i sedam godina nacionalnog građanskog vremena definiranog kao vrijeme u Parizu, ali sporije. U međuvremenu, Eiffelov je toranj od 1910. odašiljao vremenske signale po satu, snage 40 kilovata, brodovima i kolonijama diljem svijeta — odašiljajući pariško srednje vrijeme, koje je bilo Greenwičko srednje vrijeme, koje nitko u francuskom zakonu nije htio nazvati njegovim imenom.
Grad Pariz leži na 2.3° I. Njegova vremenska zona, UTC+1, izračunana je za meridijan 15° I. Razlika od 12.7° između njih znači da sat žuri oko 51 min u odnosu na Sunce: sunčevo podne dolazi oko 12:51, a ne u 12:00. Tijekom ljetnog računanja vremena sat se pomiče 60 min unaprijed, razlika raste na 111 min, a sunčevo podne pomiče se na 13:51.
Najdulji dan 2026. je 22. lipnja, s 16 h 11 min dnevnog svjetla. Najkraći je 22. prosinca, s 8 h 15 min. Razlika između njih iznosi 7 h 56 min. Ovo je pojas širina u kojem je razlika između ljetnih i zimskih večeri najočitija.
Najraniji izlazak i najkasniji zalazak Sunca ne padaju na najdulji dan. U gradu Pariz Sunce najranije izlazi 17. lipnja u 05:46, a najkasnije zalazi tek 27. lipnja u 21:58. Razdvaja ih jednadžba vremena: eliptična Zemljina putanja i nagib njezine osi pomiču sunčevo podne nekoliko minuta naprijed i natrag tijekom godine.
Nakon zalaska Sunca nebo još neko vrijeme ostaje dovoljno svijetlo. U gradu Pariz građanski sumrak traje oko 31 min u vrijeme ekvinocija, a oko suncostaja produlji se do 43 min.
Svi brojevi u ovom odjeljku izračunani su iz geografske širine i dužine grada te njegove IANA vremenske zone NOAA-inim algoritmom za Sunce (Spencer, 1971), s točnošću od oko ±2 lučne minute na širinama ispod 65°.