Trenutačno lokalno vrijeme u gradu Kopenhagen

Dnevno svjetlo kroz godinu u gradu Kopenhagen

Jeste li znali?

Danski bravar cijeli je život gradio sat sa zupčanikom koji se okrene jednom u 25 753 godine

Stanovnici Kopenhagena svaki dan bicikliraju oko 1,4 milijuna kilometara.

Opseg Zemlje je otprilike 40.000 km. Dakle, grad od oko 600.000 ljudi okreće pedale što je jednako trideset pet krugova oko planeta, dnevno, a onda to ponovi sutra.

Iz toga slijede i ostale brojke. U Kopenhagenu ima oko 675.000 bicikala i oko 120.000 automobila — bicikala je pet prema jedan više od automobila. U središtu Kopenhagena ima više bicikala nego stanovnika. 62% stanovnika Kopenhagena putuje na posao ili učenje biciklom; 9% vožnje. Samo jedan most, Dronning Louises Bro, preveze do 36 000 biciklista dnevno, što ga čini jednim od najprometnijih biciklističkih prijelaza bilo gdje.

63% članova danskog parlamenta, koji zasjeda usred grada, ide biciklom na posao.

Ništa od ovoga nije se dogodilo brzo, i to je bit. Kopenhagen je izgradio najmanje jednu milju biciklističke staze svake godine od 1912. do 1969. Između 1975. i 1985. gradio je pet milja godišnje. Godine 1970., kada je grad prvi put počeo brojati, dnevni promet iznosio je 351.133 automobila naspram 100.071 bicikla. U 2016. broj se prvi put preokrenuo: 265.700 bicikala, 252.600 automobila.

Za to je bilo potrebno četrdeset šest godina dodavanja po malo svake godine.

Kopenhagen je grad koji je udoban sa stvarima koje imaju smisla samo ako ih dodajete jako dugo.

Kad je Jens Olsen imao osam godina, pročitao je danski roman u kojem je sat bio pokvaren. Smetalo ga je. Da je netko to napravio, netko bi to mogao popraviti. Odlučio je da će on biti ta osoba.

Školovao se za bravara, zatim za instrumentara, pa za urara. S dvadeset i pet godina otputovao je u Strasbourg kako bi proučavao astronomski sat u katedrali, vraćajući se uvijek iznova kako bi zabilježio kako njegove funkcije funkcioniraju. Zatim je počeo izračunavati jedan od svojih.

Svjetski sat Jensa Olsena — Verdensur — stoji u gradskoj vijećnici Kopenhagena. Ima dvanaest stavaka i 15 448 pojedinačnih dijelova. Potpuno je mehanički i mora se namotati ručno jednom tjedno.

Prikazuje vrijeme u Kopenhagenu, solarno vrijeme, vrijeme oko svijeta, izlazak i zalazak sunca, zvjezdano vrijeme, vječni kalendar, položaje planeta i datume budućih pomrčina Sunca i Mjeseca.

A tu su i zupčanici.

Najbrži napravi jedan krug svakih deset sekundi. Najsporiji napravi jedan krug svakih 25.753 godina. Taj zupčanik prati precesiju Zemljine osi — sporo kolebanje koje pomiče položaj nebeskog sjevera tijekom otprilike dvadeset šest tisućljeća. Upravo se okreće. Pomaknuo se oko jedan stupanj otkad je počeo.

Olsen nije doživio da vidi kako radi. Umro je 1945. Sat je konačno pokrenula 1955. danska unuka i Olsenova unuka. Na njegovom nadgrobnom spomeniku piše manje-više: astromehaničar, proizvođač svjetskih satova.

Jedan slučajan detalj: planetarni brojčanik prikazuje osam planeta. Olsen je završio svoje izračune prije nego što je Pluton otkriven 1930. godine, tako da nikada nije napravio rez. Pedeset i jednu godinu sat se smatrao malo pogrešnim. Godine 2006. Međunarodna astronomska unija reklasificirala je Pluton i sat je tiho ponovno postao točan.

Sat: Kopenhagen se nalazi na 55,7° sjeverno, što proizvodi jedan od najširih oscilacija dnevnog svjetla na ovom popisu — otprilike sedamnaest i pol sati svjetla usred ljeta, a jedva sedam krajem prosinca.

Što je prikladno mjesto za Verdensur. Iznad zemlje, grad radi na suncu koje ne može donijeti odluku. Unutar Gradske vijećnice, zupčanik koji neće završiti svoj prvi puni okret sve do otprilike 27.700.