Jeste li znali?
Honolulu mjeren konzervama
Havaji prolaze kroz otprilike sedam milijuna konzervi neželjene pošte godišnje. Nije ironično. Ne kao novitet. Kao grupa hrane. To je oko pet konzervi za svakog stanovnika, a ako više volite svoju apsurdnost po težini, to je negdje oko pet milijuna funti prešane svinjetine godišnje — brojka do koje je National Geographic samostalno došao, a po kojoj znate da nitko ne pretjeruje.
Svaka pojedinačna limenka prijeđe četiri tisuće kilometara otvorenog Pacifika da bi stigla tamo.
To je dio s kojim vrijedi sjediti. Honolulu je jedan od najizoliranijih naseljenih centara na Zemlji, otprilike 2400 milja od kopna Sjedinjenih Država. Cijela jedna metropola opskrbljena je udaljenošću koja bi udobno prešla kontinent - a jedna od stvari za koju je čvrsto odlučio da je vrijedna tereta je meso u pravokutniku. Spam je također najtraženija stavka u bankama hrane na Havajima, što prestaje biti smiješno otprilike na pola rečenice.
Sat: Havaji su 1967. odlučili ne uvoditi ljetno računanje vremena i od tada nisu dotakli sat. Nalaze se na UTC−10, vremenskoj zoni koja najviše kasni od svih saveznih država SAD-a. Kad Tokio završava ručak u ponedjeljak, Honolulu je još uvijek negdje u nedjeljno popodne.
Ali pravi razlog zašto Havajima nikad nije bilo potrebno ljetno računanje vremena je jednostavniji od politike. Na 21° sjeverno jedva da ima sezonskog dnevnog svjetla za spas. Najduži dan u godini traje oko 13 sati i 26 minuta. Najkraće traje oko 10 sati i 50 minuta. To je razlika od dva i pol sata tijekom cijele godine - u Anchorageu razlika je gotovo četrnaest. Honolulu ne podešava svoje satove jer mu sunce nikad nije dalo razlog za to.
Izvori
- Službeni podaci Hormel/SPAM (7 milijuna limenki godišnje, ~5 limenki po stanovniku)
- National Geographic, "Kako je spam pomogao oblikovati Havaje"
- NBC News, izjava Hormela (2023.)
- Izuzeće od Zakona o jedinstvenom vremenu (Havaji ne drže DST)